Ovaj sajt koristi tehničke (neophodne) i analitičke kolačiće.
Ukoliko nastavite da koristite sajt prihvatate upotrebu kolačića.

Ekonomska diplomatija

Srbija je u 2024. godini zabeležila rast BDP-a od oko 4%, što je jedan od najboljih rezultata u Evropi, i premašila 5 milijardi stranih direktnih investicija. Pored toga, u oktobru 2024. godine, Beograd je prvi put u istoriji dobio investicioni rejting od Standard&Poor’s.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, spoljnotrgovinska razmena Srbije u 2024. godini iznosila je 68,2 milijarde evra, što je povećanje od 4,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Posmatrajući potrošačku korpu, srpski izvoz u ostatak sveta premašio je 29,2 milijarde evra, što je 1,8 odsto više u odnosu na 2023. godinu, dok je uvoz dostigao 39 milijardi evra, što predstavlja povećanje od 5,9 odsto. Trgovinski bilans Srbije ostaje u deficitu za oko 10 milijardi evra, što je manje u odnosu na prethodnu godinu (11,4 milijarde evra).

Trgovinska razmena Srbije i Italije u 2024. godini potvrđuje Italiju kao trećeg najvećeg trgovinskog partnera Srbije, sa obimom od 4,47 milijardi evra i rastom od 0,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku. Uvoz Srbije iz Italije dostiže 2,77 milijardi evra (+3,3%), sa fokusom na neklasifikovanu robu (290 miliona evra, -12,5%), industrijske mašine za opštu upotrebu (232 miliona evra, +17,3%) i gvožđe i čelik (160 miliona, +1,1%). Izvoz Srbije u Italiju iznosi 1,69 milijardi evra (-4,4%), uglavnom odeće (212 miliona, -15,8%), žitarica i proizvoda (158 miliona, +57,8%) i obojenih metala (144 miliona, +85,6%). U ukupnom kontekstu srpske trgovine, Nemačka zadržava poziciju vodećeg partnera sa 9,28 milijardi evra (+1,7%), a sledi Kina sa 6,88 milijardi (+23,9%). Prema podacima “Osservatorio Economico Italiano” (za period januar-novembar 2024.), italijanski izvoz u Srbiju iznosio je 2,49 milijardi evra (tržišno učešće od 7,1%), a naš uvoz 1,26 milijardi (tržišno učešće od 5,9%). Ova statistika takođe potvrđuje Italiju kao trećeg dobavljača robe za Srbiju i četvrtu zemlju kupca.

Italija je jedan od najvažnijih investitora u zemlji. Prisustvo italijanskih kompanija koncentrisano je u nekoliko strateških sektora, uključujući energetiku, poljoprivredu, finansije, automobilsku i tekstilnu industriju. Konkretno, u zemlji je registrovano oko 1200 kompanija u vlasništvu Italije, koje zapošljavaju oko 50.000 ljudi (uključujući srodne industrije) i doprinose sa 5,5% nacionalnom BDP-u Srbije. Prema podacima Razvojne agencije Srbije (RAS), Italija je takođe jedan od najvećih stranih investitora u Srbiji: od 42 milijarde evra SDI koje je Srbija primila od 2007. godine, Italija je doprinela sa 10,9% po broju projekata i 11,8% po vrednosti.

Među glavnim sektorima delatnosti italijanskih kompanija u zemlji, pored energetskog sektora sa Fintel Energija i automobilskog sektora sa Stellantisom (koji je nedavno uradio prenamenu svoje istorijskog pogona FIAT-a u gradu Kragujevcu, sa novim modelom automobila, Grande Panda, čija je proizvodnja pokrenuta početkom 2025. godine), veliki značaj imaju i bankarski sektor (Intesa Sanpaolo – prva banka u Srbiji – i Unicredit drže 27,1% domaćeg tržišta), sektor osiguranja (Generali – druga kompanija u ovom sektoru u Srbiji – i UNIPOL SAI-DDOR drže 32% srpskog tržišta), tekstilna industrija (Calzedonia, Pompea e Golden Lady), kao i poljoprivreda (Ferrero).

U perspektivi, jedan sektor koji predstavlja zanimljive mogućnosti je IT. Vlada Srbije je od 2017. godine razvoj ovog sektora označila kao prioritet, dajući mu značajno ubrzanje. Beograd ima dve prednosti na raspolaganju da promoviše digitalnu transformaciju: nasleđe jugoslovenskog obrazovnog sistema, zasnovanog na snažnoj dominaciji „STEM“ (Science, Technology, Engineering and Mathematics – nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika) disciplina, i čvrste makroekonomske osnove, što omogućava velika ulaganja u IT sektor. Izvršna vlast izdvaja značajna sredstva za obuku kvalifikovanog kadra i širenje digitalne kulture među građanima, kao i za stvaranje povoljnog tržišnog okruženja, tako da se zemlja može svrstati među 15 najboljih u svetu po ulaganjima u istraživanje i razvoj. Prema podacima Ministarstva finansija Srbije, u 2024. godini izvoz IKT proizvoda iz Srbije dostigao je rekordnu vrednost od 4,1 milijardu evra, premašivši 3,4 milijarde evra iz 2023. (u 2018. je bio nešto više od milijardu evra). Cilj Vlade je da do 2027. premaši 10 milijardi evra izvoza u ovom sektoru. IKT je sektor koji doprinosi približno 10% BDP-u Srbije i generiše najveći neto izvoz zemlje, koji raste za preko 26% godišnje (CAGR) u poslednjih 11 godina. Srbija je zauzela treće mesto među izvoznicima IKT sa najvećom stopom rasta u Evropi u periodu 2016-2022. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, sektor sada zapošljava oko 110.000 ljudi (očekuje se da će taj broj porasti na 140.000 do 2027. godine) sa preko 3.500 kompanija (naspram 700 u 2006. godini).

Još jedan sektor koji predstavlja velike mogućnosti na lokalnom tržištu je sektor zelene i energetske tranzicije (od obnovljivih izvora energije do energetske efikasnosti, od tretmana otpadnih voda do kvaliteta vazduha). To su pitanja koja privlače pažnju italijanskih kompanija koje gledaju na Srbiju, a otvaranje kancelarija CDP, SACE i SIMEST u Beogradu omogućilo je pokretanje važnih finansijskih paketa i za ove važne sektore. Osim toga, zeleni lanac snabdevanja je segment koji nudi zanimljive mogućnosti u smislu internacionalizacije, posebno za mala i srednja preduzeća, u čemu se naše kompanije mogu pohvaliti brojnim izvrsnostima.

Sada je namera da se obnovi italijansko ekonomsko prisustvo u Srbiji, fokusirajući se na inovativne sektore kao što su agrotehnologija, veštačka inteligencija, zelena i energetska tranzicija i infrastruktura.

Ovaj cilj se ostvaruje pre svega kroz organizovanje važnih bilateralnih događaja:

  • Poslovno-naučni forum Italija – Srbija, održan u Beogradu 21-22. marta 2023. (oko 150 italijanskih kompanija, 250 srpskih, oko 450 b2b sastanaka i 13 potpisanih sporazuma);
  • Forum inovacija Italija – Srbija, održan u Beogradu 7-8. decembra 2023. (u partnerstvu sa Regijom Lombardija – Preko 30 italijanskih igrača u svetu inovacija, oko 80 Srba, 3 potpisana memoranduma o razumevanju i skoro 100 match-making susreta);
  • Poslovni forum Italija – Srbija, organizovan u Trstu 24. maja 2024 (preko 170 italijanskih kompanija i oko 100 srpskih, preko 250 b2b sastanaka i potpisano 5 sporazuma).
  • Naučni forum Italija-Srbija, održan u Area Science Parku u Trstu u novembru 2024. godine, u organizaciji italijanskog Ministarstva univerziteta i istraživanja, Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Srbije i Ministarstva prosvete Srbije, u saradnji sa Konferencijom rektora italijanskih univerziteta – CRUI.
  • Poslovni forum Italija-Srbija održan 31. januara 2025. godine u Beogradu (sa oko 150 italijanskih kompanija i preko 200 srpskih).

Ovome se pridodaje – zahvaljujući i italijanskoj kancelariji za spoljnu trgovinu ICE – učešće Italije kao zemlje partnera na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu (maj 2023.) i na sajmu Vinska vizija Otvorenog Balkana (2023. i 2024. godine na kome je učestvovao i Vinitaly, sa preko 50 italijanskih kompanija). Na ovim manifestacijama Italija će učestvovati i 2025. godine.

Za kompletan prikaz tržišta Srbije možete pogledati najnovije izdanje vodiča „Diplomatija rasta: Destinacija Srbija”, u izdanju Ambasade Italije u Beogradu koji je  dostupan na sledećem linku:

https://ambbelgrado.esteri.it/wp-content/uploads/2025/02/FAS-2025-final-low-res.pdf

 

 

Diplomazia economica_beyond_the_clouds_italy_is_back

Za obaveštenja o javnim nabavkama, vestima i više ekonomskih podataka posetite i sledeće portale: Infomercati i Extender Agenzia di Sviluppo della Serbia