{"id":7414,"date":"2015-01-26T09:36:28","date_gmt":"2015-01-26T08:36:28","guid":{"rendered":"https:\/\/ambbelgrado.esteri.it\/news\/dall_ambasciata\/2015\/01\/terzo-liceo-ricorda-vittime-olocausto-2\/"},"modified":"2015-01-26T09:36:28","modified_gmt":"2015-01-26T08:36:28","slug":"terzo-liceo-ricorda-vittime-olocausto-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ambbelgrado.esteri.it\/sr\/news\/dall_ambasciata\/2015\/01\/terzo-liceo-ricorda-vittime-olocausto-2\/","title":{"rendered":"\u0110aci dvojezi\u010dne sekcije Tre\u0107e beogradske gimnazije obele\u017eavaju Dan se\u0107anja na \u017ertve Holokausta"},"content":{"rendered":"<p><P><IMG style=\"HEIGHT: 225px; WIDTH: 290px\" border=\"0\" alt=\"Direktorka Dragana Vasi\u0107 i ambasador \u0110uzepe Manco sa \u0111acimaTre\u0107e beogradske gimnazije obele\u017eavaju Dan se\u0107anja na \u017ertve Holokausta \" src=\"\/resource\/2015\/01\/2015_01_26fotoTerzoLiceoGiornatadellOlocaustopersi.jpg\" width=\"448\" height=\"336\"><BR><\/P><P><STRONG>Se\u0107anje na \u017ertve holokausta<\/STRONG> <BR><BR>26. Januar. 2015,\u00a0<STRONG><EM>Studio B<\/EM> <BR><\/STRONG><BR><STRONG>Dan se\u0107anja na \u017ertve holokausta<\/STRONG> obele\u017een je u <STRONG>Tre\u0107oj beogradskoj gimnaziji<\/STRONG>, uz podr\u0161ku italijanskog instituta za kulturu. <BR>\u0110aci dvojezi\u010dne sekcije, koji deo nastave slu\u0161aju na italijanskom jeziku, razgovarali su o jednom od najmra\u010dnijih perioda ljudske istorije.<BR><BR>Cilj podse\u0107anja na Holokaust, kojem je prisustvovao i <STRONG>ambasador Italije \u0110uzepe Manco<\/STRONG>, je da se mladima prenesu, ne samo \u010dinjenice, ve\u0107 i svest da se stalno treba boriti protiv diskriminacije i mr\u017enje.<BR><BR>&#8211;<\/P><br \/>\n<P>Ne zaboraviti i preneti budu\u0107im generacijama se\u0107anje na mra\u010dni period istorije kako bi tragedija holokausta ostala stalno podse\u0107anje protiv diskriminacije i mr\u017enje. Upravo je to cilj onoga \u0161to \u0107e se u ponedeljak<STRONG> 26. januara odigrati u Tre\u0107oj beogradskoj gimnaziji<\/STRONG> i u \u010demu \u0107e u\u010destvovati \u0111aci italijanske sekcije u okviru obele\u017eavanja <STRONG>Dana se\u0107anja na \u017ertve holokausta<\/STRONG>.<\/P><br \/>\n<P>Na inicijativu Italijanskog instituta za kulturu, mladi Beogra\u0111ani koji su odabrali da na italijanskom jeziku poha\u0111aju srednjo\u0161kolsku nastavu \u2013 i koji su ovih dana sa profesorom \u0110ovanijem Rubinom produbili temu holokausta u italijanskoj knji\u017eevnosti \u2013 razgovara\u0107e o tragi\u010dnim doga\u0111ajima koji su pogodili jevrejski narod u Evropi 30-tih i 40-tih godina pro\u0161log veka.<\/P><br \/>\n<P>Doga\u0111aj, kojem \u0107e prisustvovati ambasador Italije u Srbiji <STRONG>\u0110uzepe Manco<\/STRONG>, zavr\u0161i\u0107e se projekcijom <STRONG>filma \u201eZlato Rima\u201c koji je re\u017eirao Karlo Licani.<\/STRONG><\/P><br \/>\n<P>Ovaj film, inspirisan esejem \u201e16. oktobar 1943.\u201c \u0110akoma Debenedetija prikazuje doga\u0111aje koji su prethodili raciji u jevrejskom getu u Rimu, koju su 16. oktobra 1943. godine sproveli nacisti\u010dki okupatori. Tom prilikom su nacisti\u010dke vlasti nalo\u017eile predsedniku jevrejske zajednice da u roku od dva dana sakupi i preda 50 kilograma zlata, zapretiv\u0161i da \u0107e u suprotnom biti uhap\u0161eno 200 jevrejskih glava porodice. Tako po\u010dinje mu\u010dna potraga u kojoj u\u010destvuje celokupan geto ali i mnogi drugi Rimljani solidarni sa jevrejskim sugra\u0111anima. Film prikazuje i te\u0161ku ljubavnu pri\u010du izme\u0111u katoli\u010dkog studenta \u0110akoma i \u0110ulije, Jevrejke koja prihvata da se prekrsti kako bi mogla za njega da se uda, ali kasnije, u trenutku deportacije ona odlu\u010duje da se pridru\u017ei pripadnicima svoje vere, nemo\u0107na da izda sopstvene korene.<\/P><br \/>\n<P>__________________<\/P><br \/>\n<P align=\"center\"><BR>Povodom<BR><STRONG>Dana se\u0107anja na zrtve holokausta<\/STRONG><\/P><br \/>\n<P align=\"center\"><EM>Italijanski institut za kulturu u Beogradu<\/EM><BR>organizuje<\/P><br \/>\n<P align=\"center\">predavanje i projekciju filma<\/P><br \/>\n<P align=\"center\"><STRONG>ZLATO RIMA<\/STRONG> (1961)<BR>Re\u017eija: KARLO LICANI<\/P><br \/>\n<P align=\"center\">inspirsan delom<BR>\u00a0\u201c16. oktobar 1943\u201d \u0110akoma Debenedetija <\/P><br \/>\n<P align=\"center\">ponedeljak, 26. januar 2015, 14.00 h<BR>BEOGRAD, Tre\u0107a beogradska gimnazija, sve\u010dana sala, Njego\u0161eva 15<\/P><br \/>\n<P align=\"center\"><BR>\u017danr: drama; trajanje: 115\u2019; crno-beli film<BR>Jezik: italijanski<BR>Igraju: \u017derar Blein, Paola Borboni, Andrea Keki, Ana Marija Ferero, \u017dan Sorel<\/P><br \/>\n<P align=\"center\"><BR>Nekoliko nedelja pre racije Geta, koja se desila 16. oktobra 1943, nema\u010dke vlasti u Rimu pozivaju predsednika jevrejske zajednice i nare\u0111uju mu da im u roku od dva dana preda 50 kg zlata. U slu\u010daju neizvr\u0161enja zadatka, usledilo bi hap\u0161enje 200 doma\u0107ina jevrejskih porodica. Zapo\u010dinje, stoga, jedna izbezumljena potraga kojoj se priklju\u010duje celi Geto, ali i mnogi rimljani u znak solidarnosti svojim jevrejskim sugra\u0111anima. <\/P><br \/>\n<P align=\"center\">Film prikazuje\u00a0 i nesuglasice unutar same Zajednice izme\u0111u onih koji ne \u017eele da prekr\u0161e naredbu nenasilja s jedne, i mladih\u00a0 koju predla\u017eu oru\u017eanu pobunu protiv okupatora, s druge strane. U ovaj istorijski kontekst Licani uvodi i te\u0161ku ljubavnu pri\u010du izme\u0111u katoli\u010dkog studenta Masima i lepe \u0110ulije, koja, iako prihvata kr\u0161tenje kako bi se mogla udati za njega, u trenutku deportacije pripadnika njene vere, kr\u0161i obe\u0107anje te im se priklju\u010duje, nesposobna da izda sopstvene korene. <BR>Karlo Licani se inspiri\u0161e delom \u201c16. Oktobar 1943\u201d \u0110akoma Debenedetija, oporom izve\u0161taju o deportaciji rimskih Jevreja, uspevaju\u0107i da ponovo stvori u filmu sliku onoga ko je bio o\u010devidac i da, kao Debenedeti, kombinuje svedo\u010denja i pri\u010du. Zapravo, ukoliko svedo\u010denje ponudi jednu vrstu racionalne interpretacije istorije i doga\u0111aja koji su se desili, pri\u010da interveni\u0161e sa vizijom koja nije nu\u017eno hronolo\u0161ka i koja pre svega uklju\u010duje sferu ose\u0107anja. Ovim visoko sugestivnim filmom Karlo Licani ponovo sna\u017eno \u0161alje poruku o vrednosti i zna\u010daju\u201csa\u010duvati se zajedno u poku\u0161aju da se sa\u010duvamo sami\u201d<\/P><br \/>\n<P align=\"center\"><STRONG><U>PROGRAM<\/U>:<\/STRONG><\/P><br \/>\n<P align=\"center\"><STRONG>14.00 h<\/STRONG><\/P><br \/>\n<P align=\"center\"><EM>Pozdravna re\u010d<\/EM><BR><STRONG>Dragana VASI\u0106<\/STRONG>, direktorka Tre\u0107e beogradske gimnazije<BR><STRONG>\u0110uzepe MANCO<\/STRONG>, Ambasador Republike Italije u Srbiji<\/P><br \/>\n<P align=\"center\"><STRONG>14.00 h<\/STRONG><\/P><br \/>\n<P align=\"center\">Predstavljanje filma \u201cZlato Rima\u201d i \u010ditanje odlomaka iz dela \u201c16. okotbar 1943\u201d \u0110akoma Debenedetija<BR><STRONG>\u0110ovani RUBINO<\/STRONG>, profesor italijanskog jezika i knji\u017eevnosti u Tre\u0107oj beogradskoj gimnaziji<BR><STRONG>\u0110anfranko RENDA<\/STRONG>, Ata\u0161e u Italijanskom institutu za kulturu u Beogradu<\/P><br \/>\n<P align=\"center\"><STRONG>14.50 h<\/STRONG><\/P><br \/>\n<P align=\"center\">Projekcija filma<BR>\u201cZlato Rima\u201d, re\u017eija: Karlo Licani<\/P><br \/>\n<P align=\"center\">* * *<BR>Organizuje:<BR>Italijanski institut za kulturu u Beogradu<\/P><br \/>\n<P align=\"center\">U saradnji sa:<BR>Tre\u0107a beogradska gimnazija \u2013 Italijansko-srpsko dvojezi\u010dno odeljenje<\/P><br \/>\n<P><BR><\/P><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Se\u0107anje na \u017ertve holokausta 26. Januar. 2015,\u00a0Studio B Dan se\u0107anja na \u017ertve holokausta obele\u017een je u Tre\u0107oj beogradskoj gimnaziji, uz podr\u0161ku italijanskog instituta za kulturu. \u0110aci dvojezi\u010dne sekcije, koji deo nastave slu\u0161aju na italijanskom jeziku, razgovarali su o jednom od najmra\u010dnijih perioda ljudske istorije.Cilj podse\u0107anja na Holokaust, kojem je prisustvovao i ambasador Italije \u0110uzepe Manco, [&hellip;]","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"","ping_status":"","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"tags":[],"class_list":["post-7414","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ambbelgrado.esteri.it\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7414","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ambbelgrado.esteri.it\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ambbelgrado.esteri.it\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ambbelgrado.esteri.it\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ambbelgrado.esteri.it\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7414"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ambbelgrado.esteri.it\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7414\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ambbelgrado.esteri.it\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7414"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ambbelgrado.esteri.it\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7414"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}